Zaštitimo se od vrućine!
ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE – PREPORUKE ZA JAVNOST, 2023. godina
Rashladite svoj dom
- Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
- Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno sunce.
- Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
- Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike vrućine.
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
- Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
- Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
- Potražite sjenu u hladu.
- Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom, zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.
- Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.
- Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
- Jedite češće manje obroke.
Pomozite drugima
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
- Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
- Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od 25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u bočni položaj.
Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Važni telefonski brojevi:
- Hitna medicinska služba – 194
- Europski broj za hitne službe – 112
Preporučene mjere zaštite zdravlja od vrućine za osobe starije dobi
Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30°C, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:
1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;
2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;
3. Nužno je redovito dnevno uzimanje dovoljno tekućine (osam čaša negazirane vode, čaj, juha, varivo). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;
4. Osim pridržavanja uputa liječnika o uzimanju lijekova i liječenju, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;
5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije) znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;
6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;
7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona za kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;
8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;
9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretanje u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero ili rijeku, boravak u vrtu, voćnjaku i slično). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojima starija osoba prebiva.