Hrvatski Crveni križ – utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj, promiče dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije davanja krvi, okuplja davatelje, dodjeljuje priznanja sukladno Pravilniku o priznanjima Hrvatskog Crvenog križa u svrhu društvenog vrednovanja davatelja krvi, vodi brigu i evidenciju o davateljima krvi te izdaje potrebne potvrde.

Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva Republike Hrvatske za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama, izrađuje se godišnji Plan prikupljanja krvi i kalendar akcija prema iskazanim potrebama zdravstva Republike Hrvatske, vodeći brigu da priliv krvi tokom godine dnevno i mjesečno bude kontinuiran i ravnomjeran. Godišnje se u organizaciji društava Hrvatskog Crvenog križa prikupi oko 160.000 doza krvi, što iznosi 3,5 davanja na 100 stanovnika.

U većini zemalja u svijetu ova djelatnost povjerena je Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže društava Crvenog križa na terenu i velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi.

Hrvatski Crveni križ posebnu pozornost posvećuje općoj edukaciji stanovništva u izgradnji svijesti o važnosti davanja krvi i stvaranju pozitivnog stava o dobrovoljnom davanju krvi kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenika i volontera.

Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.
Navedena načela prva je objavila Liga društava Crvenog križa 1948., a podržala Svjetska zdravstvena organizacija zbog opasnosti širenja bolesti posredstvom krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja krvi.

U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, usvojile su 1999. dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu krvi.

S ciljem podizanja javne svijesti o potrebi za sigurnom krvi i krvnim pripravcima te kao znak zahvalnosti dobrovoljnim davateljima krvi na njihovom daru života, 14. lipnja proglašen je Svjetskim danom davatelja krvi. Samodostatnost opskrbe zdravstva krvlju i krvnim pripravcima za svaku zemlju je neprocjenjivo nacionalno bogatstvo, a u određenom trenutku i strateški materijal.

Dva su načina na koja dobrovoljni davatelji krvi mogu dati krv: klasično davanje i davanje posredstvom staničnog separatora. Klasični način davanja krvi podrazumijeva davanje jedne doze krvi od 450 mililitara. Davanje krvi pomoću staničnog separatora podrazumijeva uzimanje jednog ili više krvnih sastojaka. Klasični način davanja krvi traje od osam do 12 minuta, a davanje posredstvom staničnog separatora, ovisno o krvnom sastojku koji osoba daruje, traje od 30 do 90 minuta.

Može li osoba davanjem krvi oboljeti od AIDS-a?

Davanjem krvi ne može se oboljeti od AIDS-a ni od bilo koje druge bolesti. Pribor koji se koristi prilikom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i namijenjen za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

Zdravi organizam uvijek raspolaže dovoljnom količinom krvi (oko 5 litara) i davanje ne može biti štetno za ljudsko zdravlje. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled tijekom kojega se kontrolira razina željeza u krvi, krv se testira na AIDS, hepatitis B, C te sifilis. Također, određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O, svaka može biti Rh + ili Rh -).

Treba li jesti prije davanja krvi?

Nije poželjno biti natašte. Preporuča se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi. Zbog bolesnika koji će primiti darovanu krv ne preporuča se jesti izrazito masnu hranu ili piti alkohol osam sati prije davanja krvi.

Treba li se nakon davanja krvi nešto pojesti i popiti?

Uobičajeno je nakon davanja krvi osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem. Tijekom tog vremena davatelj krvi je pod nadzorom djelatnika ili volonterima Crvenog križa.

Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Svi smo mi svakodnevno potencijalni primatelji krvi. Jedini izvor krvi je čovjek – dobrovoljni davatelj krvi.

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Prvi korak u dobrovoljnom davanju krvi počinje odlukom da želite pomoći onima u potrebi darujući najvrjednije što možete – krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u društvo Crvenog križa u vašem mjestu stanovanja i informirajte se o terminima održavanja akcija davanja krvi. Postati dobrovoljni davatelj krvi je privilegija zdravih osoba koja sadrži i odgovornost prema bolesniku.

Tko može dati krv i koliko često?

Krv može dati svaka zdrava osoba:
> starosne dobi od 18 do 65 godina (u slučajevima dobrog zdravstvenog stanja do 70)
> tjelesne težine iznad 55 kilograma - proporcionalno visini
> tjelesne temperature do 37 stupnjeva
> uz odobrenje liječnika

Muškarci mogu na klasični način dati krv četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.
Na staničnom separatoru davatelji krvi mogu češće dati jedan ili više krvnih sastojaka. Oko 10% davatelja krvi se tijekom liječničkog pregleda odbije privremeno ili trajno. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za davateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za primateljevo zdravlje.
Sukladno zakonskoj regulativi u Republici Hrvatskoj, krv mogu dati samo osobe s državljanstvom Republike Hrvatske.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Najčešći razlozi privremenog odbijanja davatelja:
> nizak hemoglobin
> visoki ili niski krvni tlak
> menstruacija, trudnoća ili dojenje kod žena
> lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada)
> tetovaža i piercing
> alkoholizirano stanje
> uzimanje antibiotika
> cijepljene osobe
> primljena transfuzija
> nedavni operativni zahvati

Navedeni, samo su neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s dobrovoljnim davateljem prije samog čina davanja krvi.
Osobe koje ne mogu dati krv, mogu pomoći i kao animatori dobrovoljnog davanja krvi u svojoj sredini.

Društva Hrvatskog Crvenog križa redovito organiziraju i provode akcije davanja krvi prema mjestu rada, stanovanja, obrazovanja kao i u transfuzijskim centrima.
Organizacija akcija davanja krvi je proces koji podrazumijeva pripremu za održavanje akcije, usklađeni kalendar akcija s transfuzijskom službom, kontakt s organizatorom, dogovore s volonterima, obavijesti o održavanju akcije, pozivanje davatelja, osiguranje mjesta za zahvalni obrok i zahvalni obrok.

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način stoga osiguravanje dostatnih zaliha krvi ovisi samo o dobrovoljnim davateljima. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj dobrovoljnih davatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.

Prilikom odlaska na davanje krvi obavezno treba ponijeti osobnu iskaznicu i iskaznicu davatelja krvi ako je posjedujete. Poželjno je biti odmoren i naspavan. Detaljne informacije o terminima planiranih akcija davanja krvi moguće je dobiti u društvu Crvenog križa najbližemu mjestu vašeg stanovanja.